Članci

Zelene kriptovalute: što kriptovalutu stvarno čini održivom

Zelena kriptovaluta je svaka kriptovaluta koja ostavlja malen trag u okolišu, a najbolje među njima idu korak dalje i vežu vrijednost uz nešto dobro što se događa u stvarnom svijetu. To su dvije vrlo različite tvrdnje. Ova ih stranica razdvaja, s brojkama, i daje vam pet pitanja kojima možete provjeriti svaki projekt koji za sebe kaže da je održiv.

Zašto kripto ima problem s energijom

Bitcoin svoju mrežu štiti mehanizmom proof of work. Računala diljem svijeta natječu se u rješavanju zadatka, a pobjednik dodaje sljedeći blok. Upravo je to natjecanje zaštita mreže, pa se struja troši namjerno, a više natjecanja znači i više struje.

Proof of stake, prvi korak

Većina novijih mreža umjesto toga koristi proof of stake. Validatori zaključaju tokene kao jamstvo poštenog ponašanja i nitko se ni s kim ne utrkuje snagom računala. Kad je Ethereum u rujnu 2022. prešao s proof of worka na proof of stake, potrošnja energije pala mu je za više od 99 %.

I Solana, na kojoj je PLNT, radi na proof of stakeu. Prema izvješću same zaklade Solana Foundation, jedna transakcija troši manje energije od tri pretraživanja na Googleu. Brojku je objavila sama zaklada, ali red veličine odgovara svakoj neovisnoj usporedbi: po transakciji proof-of-stake mreže troše tek djelić onoga što troši rudarenje.

Mala potrošnja energije još nije dobar učinak

Tu staje većina popisa zelenih kriptovaluta, a tu zapravo počinje pravo pitanje. Mreža koja troši malo energije čini manje štete. Ali sama po sebi ne čini ništa dobro. Token na štedljivom lancu i dalje može biti čista špekulacija bez ikakve veze s okolišem.

Zelene kriptovalute korisno je promatrati kroz tri razine.

• Razina 1, malen trag. Mreža radi na proof of stakeu ili nečem jednako učinkovitom. To je nužno, ali samo uklanja štetu.
• Razina 2, kompenzacija. Projekt kupuje ugljične kredite kako bi poništio svoje emisije. Vrijedi točno onoliko koliko vrijede ti krediti, a pokazalo se da mnogi vrijede daleko manje nego što se tvrdilo.
• Razina 3, stvaran učinak. Token je vezan uz mjerljivu radnju u stvarnom svijetu, poput stabla koje je posađeno i potvrđeno kao živo. Nagrada prati tu radnju, a ne tržište.

Razina 3 jedina je na kojoj su korištenje tokena i pomoć planetu jedno te isto.

Pet pitanja za provjeru zelene tvrdnje

1. Koji mehanizam konsenzusa lanac koristi? Polazište je proof of stake ili nešto slično. Zeleni token na lancu koji troši mnogo energije kreće s minusom.
2. Što se točno događa u stvarnom svijetu? Konkretna radnja koju možete imenovati, poput posađenog stabla, vrijedi više od obećanja da će se dio dobiti donirati.
3. Možete li to provjeriti a da projektu ne vjerujete na riječ? Tražite lokaciju, datum i fotografiju za svaku radnju, zapisane ondje gdje se kasnije ne mogu mijenjati.
4. Provjerava li se to ponovno s vremenom? Stablo koje je propalo u drugoj godini nije korist za klimu. Tražite naknadne provjere, a ne samo trenutak sadnje.
5. Jesu li osnovni podaci tokena javni? Fiksna količina, trajno ukinute ovlasti izdavanja i zamrzavanja te javni novčanik autora. Zeleni marketing na tokenu koji ne možete provjeriti znak je upozorenja.

Gdje je tu eko rudarenje

PLANTAURUM je izgrađen za razinu 3. PLNT radi na Solani, pa je trag malen od samog početka. Nagrada je vezana uz stvarno stablo: posadi se, zabilježi fotografijom s lokacijom u aplikaciji i ponovno potvrdi svake godine dok je živo. Nagrade rastu sa stablom, jer starije stablo upija više CO2, a prestaju ako stablo propadne.

Taj model ima ime: eko rudarenje. Umjesto da se struja troši na osiguravanje kovanice, vrijednost nastaje tako što raste nešto živo.

Česta pitanja

Koja je kriptovaluta najprihvatljivija za okoliš?

Jednog odgovora nema, jer potrošnja energije i korist za okoliš nisu ista stvar. Proof-of-stake mreže poput Ethereuma i Solane troše tek djelić energije koju troši proof-of-work rudarenje. Token može ići i dalje ako svoje nagrade veže uz mjerljivu radnju u stvarnom svijetu, poput stabla koje je posađeno i svake godine potvrđeno kao živo.

Šteti li Bitcoin okolišu?

Rudarenje Bitcoina troši mnogo struje, prema istraživačima sa Sveučilišta Cambridge oko 138 TWh godišnje u 2025., otprilike 0,5 % svjetske električne energije. Koliko je to štetno ovisi o izvorima te energije, o čemu se još raspravlja. Ono o čemu se ne raspravlja jest da proof-of-stake mreže trebaju daleko manje.

Jesu li zelene kriptovalute samo greenwashing?

Ponekad. Tvrdnja je vjerodostojna kad je možete sami provjeriti: koji lanac, koja radnja u stvarnom svijetu, gdje se dogodila i provjerava li se ponovno s vremenom. Ako je jedini dokaz riječ samog projekta, smatrajte tu tvrdnju marketingom.